a2.2:Lew 19.9-10, Dut 24.19
b2.20:Lew 25.25

Ruth 2

Ruutnoŋ Boazwaa gawonoŋ baali otano.

1Naomiwaa loya Elimelekwaa isi uutanoŋ tinitosaya, eja qabuŋayawo moŋ qata Boaz laligoro.

2 a Kambaŋ moŋnoŋ Moab emba Ruut iinoŋ eŋaroya Naomi kokaeŋ ijoro: “Saanoŋ jeŋ tegona nii gawoŋ moŋnoŋ kema ejemba baali gowia kuma reremoŋa mesaoŋkejuti, ii otama meŋ kululuumaŋa. Nii saanoŋ eja mombaa jaanoŋ iima-aiŋ mokoloowe nisosorooŋ ‘Ooŋ!’ jero saanoŋ iwaa gematanoŋ kema ii meŋ kululuumaŋa.” Kaeŋ jero Naominoŋ ijoro: “Oo eŋarona, saanoŋ kemba.”

3Kaeŋ ijoro mesaoŋ gawoŋ moŋ morowaanoŋ gawoŋa, ii mende moma kileŋ tondu kema nama baali kuŋgi yoŋoo gemagianoŋ kema gowia motomotooŋ qeqelala kamaaŋ egiti, ii otama otama keno. Gawoŋ korianoŋ kenoti, ii Boazwaanoŋ gawoŋga. Boaz ii eŋaroya Elimelekwaa isinoŋga moŋ.

4Boaznoŋ ketego koi Betlehemga kouma gawoŋ ejembauruta iŋiima joloŋgia kokaeŋ jero: “Bonjoŋ! Poŋnoŋ mono oŋowo laligowa.” Kaeŋ jero meleema kokaeŋ qagi: “Poŋnoŋ mono kotuegoŋ gomba.”

5Kaeŋ qagi Boaznoŋ gawoŋ galeŋaajoŋ kokaeŋ qisiro: “Emba ii moronoŋ?”

6Kaeŋ qisiro kokaeŋ meleeno: “Emba ii koriganoŋga. Ii Naomiwo Moab kantrinoŋga kari. 7Iinoŋ gomaamba amandiiŋanoŋ kaŋ qisiŋ nono ‘Ooŋ!’ jewe gawoŋ ejemba yoŋoo kanagianoŋ oŋotaaŋ baali gowia otama meŋ kululuuja. Gawoŋ pondaŋ meŋ laligoŋ ketada koi kuuŋnoŋ endu kema haamo meŋ raja.”

8Kaeŋ meleeno Boaznoŋ Ruut kokaeŋ ijoro: “Borana moba, nii qaa goroga moŋ gomaŋa: Gii gawoŋ koi mende mesaoŋ tosaaŋa yoŋoo gawonoŋ mende kema baali meŋ kululuuwa. Mono noo weleŋqeqe embauruna yoŋowo motooŋ koikanoŋ otama laligowa. 9Nii gawoŋ ejauruna goosiriwubotiwaa soŋgo anjeŋ. Gawoŋ noma nomaeeŋ kema dumuŋ kota kumbuti, gii mono iikawaa jaagaleŋ ano yoŋoo gemagianoŋ kema emba yoŋowo laligowa. Apugaajoŋ mobagati eeŋ, weleŋqeqe yoŋonoŋ apu koworaŋenoŋ kosojuti, saanoŋ iikanoŋ kema apu newa.”

10Kaeŋ ijoro Ruutnoŋ moma balonoŋ kemeŋ usugoŋ Boaz kokaeŋ ijoro: “Nii nomaembaajoŋ waba laligoŋ kileŋ goo jaanoŋ kiaŋkoomu mokoloowe iikaaŋa kalaŋ koma nonjaŋ?”

11Kaeŋ ijoro kokaeŋ meleeno: “Nii goo nanamemeŋgaa sunduya ii kuuya jegi mojeŋ. Gii loganoŋ komuro eŋaroga awaagadeeŋ galeŋ koma laligoŋ kouna. Gii nemuŋmaŋga ano kolokoloo kantriga mesaoŋ ejemba wala mende moma nononati, kileŋ nonoo batunananoŋ kaŋ laligojaŋ. 12Gii sumaŋuruga sili awaa qendeema oŋona Anutu Israel nonoo Poŋnananoŋ mono iikawaa tawaya gomba. Kurunoŋ eŋgaŋanoŋ meraaŋa reeŋreeŋ koma oŋomakeji, iikawaa so gii Anutuwaa umuganoŋ laligomambaajoŋ koi kana.”

13Kaeŋ ijoro Ruutnoŋ kokaeŋ meleeno: “Somatana, nii goo gawoŋ meme embauruga yoŋoo tani qaagoto, giinoŋ kileŋ sili awaa qendeema nonjaŋ. Giinoŋ qaa nuna selena tunja.” Kaeŋ meleeno.

14Nembanene kambaŋanoŋ karo Boaznoŋ Ruut kokaeŋ ijoro: “Saanoŋ koi kaŋ bered kitia meŋ wain apu aasoŋawonoŋ qenduŋgoŋ newa.” Kaeŋ ijoro gawoŋ ejemba yoŋowo raro Boaznoŋ baali hoŋa ooŋkootoya tosia muro. Ii muro neŋ tomeŋa juno nene tosia mesaoro raro. 15Rama waama kema toroqeŋ baali gowia otano Boaznoŋ gawoŋ ejauruta kokaeŋ jeŋ kotoŋ oŋono: “Iinoŋ baali gowia boraŋawo iikawaa batugianoŋga kaaŋagadeeŋ otama meŋ kululuuwaati eeŋ, oŋo mono qaa tokoroŋkota mende jeŋ mubu. 16Kaeŋ qaagoto, baali gowia tosia ii boraŋgianoŋga kaaŋagadeeŋ horogi kamaaro aŋgi kaŋ iyaŋaajoŋ meŋ kululuuwaa. Oŋo mono ii mende jeŋ mubu.”

17Kaeŋ jeŋ kotoŋ oŋono Ruutnoŋ baali gowia korama meŋ kululuuro uro hoŋa ano kaawoya mendeema oromambaa sapa sarayawonoŋ kosoŋ korereŋgoŋ gosiro hoŋa geso karoombaa so (36 liita) kolooro gomaŋ siŋsiŋgoŋ karo. 18Kaeŋ kolooro baali hoŋa ii meŋ taonoŋ eleema kaŋ dawi koranoti, ii eŋaroya qendeema muro. Kawaa gematanoŋ nene neŋ timbiriiŋgoŋ tosia mesaoroti, ii kaaŋagadeeŋ unjuma muro.

19Ii muro kokaeŋ qisiro: “Gii kete dakanoŋ kema baali otama meŋ laligojaŋa? Morowaa gawonoŋ kema gawoŋ meŋ laligojaŋa? Eja galeŋ koma gonjaati, Anutunoŋ mono ii kotuegoŋ muba.” Kaeŋ qisiro morowaa gawonoŋ kema gawoŋ meŋ laligoroti, iwaa sunduya Naomi ijoro: “Nii kete eja mombo gawoŋ mejeŋati, iwaa qata ii Boaz.”

20 b Kaeŋ ijoro Naomiwaa eleŋa kamaaro kokaeŋ ijoro: “Poŋnoŋ mono Boaz kotuegoŋ muba. Poŋnoŋ kiaŋkoomu nonomambaa qaa somoŋgoroti, iikawaa so mono pondaŋ lomeraaŋurunanoŋ komugiti ano anana kete koi laligojoŋi, nonoojoŋ kiaŋkoomuya mende aŋgoŋ koma laligoja.” Toroqeŋ qaa kokaeŋ jero: “Eja ii nonoo tinitosananaga ano isinanaa doweya meme ejaga. Kawaajoŋ iinoŋ mono saanoŋ galeŋ koma nonombaa.”

21Kaeŋ jero moma Moab emba Ruutnoŋ kokaeŋ jero: “Qaa moŋ toroqeŋ kokaeŋ nijojaa: ‘Gii mono noo gawoŋ meme ejemba yoŋowo boŋ qeŋ laligona noonoŋ baali kuuya ii kundaborowuya.’”

22Kaeŋ jero Naominoŋ kokaeŋ ijoro: “Oo eŋarona, ii awaa. Gii tosia yoŋoo gawoŋ korianoŋ kena sili bologa ama gombubo. Kawaajoŋ gii saanoŋ Boazwaa gawoŋ meme emba yoŋowo kema gawoŋ meŋ laligowa.” 23Kaeŋ jero Ruutnoŋ Boazwaa gawoŋ meme emba yoŋoo kosogianoŋ boŋ qeŋ laligoŋ hoŋa otama meŋ kululuuŋ laligoro baali ano wiit kuŋkuŋ kambaŋanoŋ tegoro. Tegoro toroqeŋ eŋaroya Naomiwo laligori. Kiaŋ.

Copyright information for KSR